Naziv na srpskom
Kikinda
Bivsi naziv
Velika Kikinda
Naziv na madjarskom
Nagykikinda
Naziv na slovackom
Naziv na nemackom
Großkikinda
Opis na srpskom
Naseljavanje jevrejskog stanovništva na područje Kikinde počinje u prvoj polovini 18. veka. Prva jevrejska veroispovedna opština osnovana je 1800. godine. Iste godine Kikinda je već imala svoju prvu sinagogu, rabina i predmolitelja. Tada je u gradu živelo 198 Jevreja, dok je početkom 20. veka u Velikoj Kikindi živelo oko 550 Jevreja. Druga kikindska sinagoga izgrađena je 1880. godine u današnjoj Dositejevoj ulici u centru grada. Sinagoga je bila deo kompleksa koji su činile zgrada sa školom, stanovima i prostorijama za aktivnosti omladine. Postojala i verska škola Talmud Tora koja je imala 40-ak učenika. 45 kikindskih Jevreja je preživelo rat. Sinagoga je pedesetih godina 20. veka, najpre prodata, a zatim i srušena 1953. godine. Spomen-ploča na Jevreje Kikinde otkrivena je 1998. godine u blizini mesta gde je stajala sinagoga. Rad Jevrejske opštine Kikinda je obnovljen 2003. godine.
Bibliografija
Pavle Šosberger, Jevreji u Vojvodini (Novi Sad: Prometej, 1998), 82-83. Marko Milošev, “Jevreji Velike Kikinde u toku Drugog svetskog rata,” Istorija Jevreja u Velikoj Kikindi, grupa autora (Kikinda: Narodni Muzej Kikinda, 2016), 57-58. Evidencija preživelih Jevreja u Jugoslaviji 1946, I-II, Arhiv JONS, Novi Sad. Kratka jevrejska istorija Kikinde

Nazad na lokacije