Naziv na srpskom
Novi Sad
Bivsi naziv
Naziv na madjarskom
Újvidék
Naziv na slovackom
Naziv na nemackom
Neusatz
Opis na srpskom
Jevreji su se na teritoriju Novog Sada (tadašnji Petrovaradinski Šanac) počeli doseljavati u prvoj polovini 18. veka. Prva sinagoga je izgrađena 1717 godine. Staro jevrejsko groblje je osnovano 1717. godine i nalazilo se na uglu današnjeg Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Kralja Aleksandra. Godine 1729, odobrena su pravila religiozno-dobrotvornog društva Hevra kadiša. Godine 1749, odobreno je osnivanje Jevrejske opštine kao zvanične administrativno-upravne i verske organizacije Jevreja u gradu. Novo jevrejsko groblje, koje postoji I danas, osnovano je početkom 19. veka, a 1905. godine je izgrađena nova kapela na severnom delu groblja. Peta po redu sinagoga monumentalne lepote je izgrađena 1909. godine. Bila je deo kompleksa koji su sačinjavale osnovna škola i zgrada za opštinske službenike. Između dva rata jevrejska zajednica je dostigla svoj vrhunac; sagrađen je Jevrejski kulturni dom, Jevrejsko utočište za stare i siročad, osnovano je jevrejsko zabavište, izlazilo je više nedeljnih listova. Predratna jevrejska populacija je brojala 4350 individua. Njih 754 je preživelo Holokaust. Jevrejska zajednica je nakon rata obnovila svoj rad i aktivna je do danas.
Bibliografija
Davor Stipić, ''U borbi protiv zaborava: Jevrejska zajednica u Jugoslaviji i očuvanje sećanja na Holokaust 1945-1955,'' Godišnjak za društvenu istoriju 2 (2016): 91-121. Kristijan Obšust, ''Istorijska groblja Novog Sada i Petrovaradina kao prostori sećanja,'' Kultura secanja, Otkrivena spomen ploca zrtvama Novosadske racije, O nama JONS.

Nazad na lokacije