-
Naziv na srpskom
-
Novi Sad
-
Bivsi naziv
-
-
Naziv na madjarskom
-
Újvidék
-
Naziv na slovackom
-
-
Naziv na nemackom
-
Neusatz
-
Opis na srpskom
-
Jevreji su se na teritoriju Novog Sada (tadašnji Petrovaradinski Šanac) počeli doseljavati u prvoj polovini 18. veka. Prva sinagoga je izgrađena 1717 godine. Staro jevrejsko groblje je osnovano 1717. godine i nalazilo se na uglu današnjeg Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Kralja Aleksandra. Godine 1729, odobrena su pravila religiozno-dobrotvornog društva Hevra kadiša. Godine 1749, odobreno je osnivanje Jevrejske opštine kao zvanične administrativno-upravne i verske organizacije Jevreja u gradu. Novo jevrejsko groblje, koje postoji I danas, osnovano je početkom 19. veka, a 1905. godine je izgrađena nova kapela na severnom delu groblja. Peta po redu sinagoga monumentalne lepote je izgrađena 1909. godine. Bila je deo kompleksa koji su sačinjavale osnovna škola i zgrada za opštinske službenike. Između dva rata jevrejska zajednica je dostigla svoj vrhunac; sagrađen je Jevrejski kulturni dom, Jevrejsko utočište za stare i siročad, osnovano je jevrejsko zabavište, izlazilo je više nedeljnih listova. Predratna jevrejska populacija je brojala 4350 individua. Njih 754 je preživelo Holokaust. Jevrejska zajednica je nakon rata obnovila svoj rad i aktivna je do danas.
-
Bibliografija
-
Davor Stipić, ''U borbi protiv zaborava: Jevrejska zajednica u Jugoslaviji i očuvanje sećanja na Holokaust 1945-1955,'' Godišnjak za društvenu istoriju 2 (2016): 91-121.
Kristijan Obšust, ''Istorijska groblja Novog Sada i Petrovaradina kao prostori sećanja,''
Kultura secanja,
Otkrivena spomen ploca zrtvama Novosadske racije,
O nama JONS.
Nazad na lokacije